Name: Med – izvor zdravlja i ljepote Stane Mihelić
SKU: X30-151
Price: 7.43 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Med – izvor zdravlja i ljepote Stane Mihelić

Pčela je svojim proizvodima od pamtivjeka izazivala zanimanje čovjeka, a med je bez sumnje prvi pčelinji proizvod što ga je čovjek upotrebljavao u davnoj prošlosti. Pčele koje žive u prirodi biraju za svoja boravišta šupljine u drveću, šupljine u stijenama i pećine, a tamo gdje ih nema – rovove u zemlji. Ponekad se cijeli roj naseli u krošnji drveta, ali preko zime, naravno, ugine. Starogrčki je povjesničar Herodot napisao da se jedna pčelinja porodica naselila čak u lubanji vojnog zapovjednika, koju su pobjednici objesili iznad gradske kapije.

Pčele je u takvim boravištima pronašao i prvobitni čovjek, i njegov predak a i životinje kojima pčelinji proizvodi prijaju. Kad bi pronašao pčelinje gnijezdo, poskidao bi s njega sve što se moglo otkinuti – saće s medom, leglo, pelud i smolu, a zatim bi to u slast pojeo.

Prahistorijski zidni crtež, otkriven u pećini (Cuevas de la Arana) u istočnoj Španjolskoj u pokrajini Valenciji, što ga je prije 7000 godina, ili još ranije, naslikao čovjek kamenog doba, prikazuje takvo prirodno pčelinje prebivalište visoko u stijenju. Crtež prikazuje dva čovjeka kako se penju po konopcima, ispletenim najverovatnije od biljaka penjačica, prema pčelinjem gnijezdu. Prvi je već stigao do šupljine u stijeni. U lijevoj ruci drži predmet iz kojega se dimi, a u desnoj korpu. Nešto niže očekuje ga pratilac, pogleda uprta prema gore.

Sličan prizor iz života divljih Veda s otoka Cejlona dočarava njihova narodna pripovjetka čiji je sadržaj otprilike ovakav: Cejlon, džungla, noć. Oko vatre je okupljena grupa urođenika. Sve je obavijeno dimom. Visoko, u okomitim liticama džinovskih stijena, nalaze se šupljine u kojima se gnijezde planinske pčele, tzv. bambari. Urođenici su uznemireni. Pripremaju se za napad na pećine i pjevaju: „Pčele, pčele! Naloži vatru, naloži vatru! Ho, pčele odlijeću! Gidi, gidi, gidi, rung-rung, rung!“ U pjesmi oponašaju šum pčelinjeg leta. Zatim nastupa odlučujući trenutak. Krhke trščane ljestve s omčama od lijane, prislonjene su uz liticu. Njima se penje podrezivač medenog saća.

Čovjek je vremenom pripitomio neke životinje i počeo obrađivati zemlju. Sve mu je to osiguravalo dovoljno hrane te više nije morao lutati s jednog kraja na drugi. Napravio je sebi stalno boravište. Prilikom pražnjenja pčelinjih gnijezda utvrdio je da pčele kojima je pokupio med, ne napuštaju svoj dom, već počinju s poslom iz početka, naravno, ako prilikom pljačke nisu izgubile maticu i čitavo leglo.

Zato je počeo opreznije vaditi medeno saće, što znači da je od pljačkaša pčelinjih gnijezda postao pčelar.

Počeo ih je čuvati i braniti osobito od životinja – ljubitelja meda, npr. medvjeda, kune, lisice, ali i od drugih pljačkaša. Drveće, šupljine u stijenama i druga prebivališta divljih pčela označavao je posebnim znacima kako bi svima dao do znanja da su pčele u njima njegovo vlasništvo. Tako je tijekom vremena stvoreno neke vrste prirodno pčelarsko pravo koje je kasnije kodificirano. Naravno, prošli su vjekovi dok se odnos čovjeka prema pčelama nije toliko izmijenio, a potom još nekoliko vjekova, dok čovek nije počeo sam praviti pčelinja prebivališta i baviti se pčelarstvom kod kuće.
Dok nam je povijest orijentalnog pčelarstva manje ili više poznata otprilike 6000 godina prije naše ere, za Evropu, osim zemalja u Sredozemlju – za Grčku, Italiju i Španjolsku, gotovo da nema pisanih povijesnih izvora o pčelarstvu, sve do početka ovog stoljeća. Veoma su rijetki i šturi i u prvom tisućljeću našeg doba.
O pčelama u alpskim zemljama prije dolaska Slavena piše grčki historičar Herodot (rođen 484. godine prije n.e.). Tako su se, prema njegovim bilješkama, pčelarstvom bavili uz Dunav naseljeni Tračani, a za Gote, na lijevoj strani Dunava, kaže da su se među ostalim hranili i pčelinjim proizvodima. Pisac Strabo (rođen 63. g. prije n. e.) piše da su stanovnici koji su živjeli na teritoriju kasnije Kranjske, trgovali sa svojim južnim susjedima, robljem, kožom, stokom i medom, a u zamjenu su dobivali ulje, vino, ribe. Oko 400. godine prije naše ere, u istočnim Alpama, naselili su se Kelti i raširili prema jugu, u današnju Gorenjsku, gornji Jadran, Kras, istočne predjele Kranjske i zapadnu Panoniju. Navodno su poznavali košnice napravljene od kore drveta, a vjerojatno i pletene od pruća. To znači da su se već bavili domaćim pčelarstvom.

Autor	Stane Mihelič
Uvez	Tvrdi
Izdavač	Centralni zavod za napredak gospodinjstva
Godina izdavanja	1984
Stranica	213
Stanje	Rabljeno / Odlično očuvano 10/10

Med – izvor zdravlja i ljepote Stane Mihelić

Više od istog autora

ŽIVOT S RAZLIČITIMA Mirjana Krizmanić

O čemu razmišlja moj pas Gwen Bailey

Slične knjige koje bi vam se mogle svidjeti

30 MINUTA NA DAN ZA ZDRAVO SRCE

ČUDESNA IZLJEČENJA Jean Carper

VITKA BEZ DIJETE Mimi Spencer

VODIČ KROZ DIJABETES G.M.Daniels

Zadnje pregledani artikli

Ekspresionizam i hrvatska književnost

Nasljeđe Europe Hans-Georg Gadamer

Rock n stock generacija Marija Štrajh

Priče za laku noć Ela Peroci

Bajke i priče ( izbor ) Hans Kristijan Andersen

Knjiga pripovijesti - VJEŠTICE Christopher Rawson, Stephen Cartwright

Tajna sibirske katastrofe Džon Bakster, Tomas Atkins

Kako predvidjeti budućnost Derek i Julia Parker

Zlatni mitovi: Bogovi i junaci Olimpa

Ribari ljudskih duša Đuro Šušnjić

Ljubavni izazov Stephen i Alex Kendrick

100 Things to Do Before You Die Dave Freeman and Neil Teplica

Bingove priče za laku noć

Popravi sam svoj auto: održavanje i popravke Larry Carley

UMIJEĆE RATOVANJA ZA ŽENE Chu Chin-Ning

UDOMLJENO VRIJEME Vesna Lovrić Plantić

Povijest filozofije 1-2 W. Windelband

Kako stvaramo emocije Lisa Barrett Feldman

Upravljanje ljudskim potencijalima Gary Dessler

1. Hrvatski gardijski “ Zdrug ”

Proizvođači:

Kategorije:

Med – izvor zdravlja i ljepote Stane Mihelić

Više od istog autora

Slične knjige koje bi vam se mogle svidjeti

Zadnje pregledani artikli