Vranjic u anegdotama Josip Grgić

Name: Vranjic u anegdotama Josip Grgić
SKU: X187-85
Price: 4 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: X187-85

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	Josip Grgić
Uvez	Meki
Izdavač	Dom kulture Zvonimir
Godina izdavanja	2001
Stranica	63
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

4,00 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 2,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Vranjic u anegdotama Josip Grgić

Knjiga koja je pred vama nije imala cilj kritizirati, suditi ili ne daj Bože, izrugivati.
Autor je kroz smiješne i simpatične kratke priče i zgode htio prikazati duh življenja i značajke mjesta u zadnjem stoljeću drugoga milenija.
Tko pažljivije pročita pojedine priče primjetit će da je u mjestu u prošlim vremenima bilo više druženja, zabave i zdravijeg življenja usprkos činjenici lošijeg materijalnog stanja i teškog preživljavanja.
I tad su u mjestu postojale materijalne, ideološke i druge razlike među mještanima, ali to ih nije priječilo da se okupljaju u prigodama tuge i veselja i doživljavaju ih kao svoje.
Kako je rasla materijalna moć mješatana, ljudi su se sve više okretali osobnom, a udaljavali od društvenog života. Kao posljedica takvoga ponašanja mjesto je sve više nazadovalo i postajalo tako reći "mrtvo mjesto". Izgubilo je duh i živost nekadašnjih vremena, te nije čudo što mlađe generacije ne mogu sagledati svoje mjesto u prošlosti iz današnje perspektive. U velikoj mjeri za današnje stanje u mjestu pogodavala je nagla industrijalizacija na ovim područjima. Za razliku od drugih sredina kojima je donijela blagostanje za naše mjesto to je bilo pogubno. Nismo više sretno mjesto ribara i težaka.
Nažalost, radi proizvodnje azbest-cementnih proizvoda u tvornici "Salonit" obolio je veliki broj radnika a i mještana od opake bolesti AZBESTOZE s katastrofalnim posljedicama (preko 150 smrtnih slučajeva).
Zato bi u interesu mjesta sve strukture vlasti od mjesnih, gradskih, županijskih pa do državnih trebali iznastojati da nestane ta pogubna proizvodnja u mjestu kako bi zaštitili našu djecu i unuke od daljnih oboljenja. To je zalog svih nas.
Namjerno nisu spominjana imena junaka pojedinih priča i zgoda. Ako se netko prepozna, molio bih da se ne ljuti, jer namjera je bila druga, tj. onakva koja je opisana na početku teksta.
Autor se u knjizi služio vranjičkim govorom što je teška varijanta bilo kojeg govora. Naime vranjički govor mješavina je štokavštine, čakavštine i utjecaja talijanštine.

Možda se jednog dana vranjičkim govorom pozabave i jezikoslovci, jer je neobjašnjivo da se u Vranjicu malo ili ništa govori čakavicom, premda se nalazi u srcu čakavštine.