Pet stoljeća hrvatske književnosti: Djela N. Nalješković, M. Benetović, J. Palmotić

Name: Pet stoljeća hrvatske književnosti: Djela N. Nalješković, M. Benetović, J. Palmotić
SKU: x220-1
Price: 6 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: x220-1

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	N. Nalješković, M. Benetović, J. Palmotić
Uvez	Tvrdi s omotom
Izdavač	Matica hrvatska / Zora
Biblioteka	Pet stoljeća hrvatske književnosti
Godina izdavanja	1965
Stranica	397
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

6,00 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 2,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Pet stoljeća hrvatske književnosti: Djela N. Nalješković, M. Benetović, J. Palmotić

Pjesnik i komediograf Nikola Na-lješković osebujna je i značajna pojava u hrvatskoj književnosti 16. stoljeća; bio je jedan od naj-markantnijih figura tog razdoblja. Utvrđeno je da je svoje komedije: farske i pastirske igre pisao prije Marina Držića i da je poput mnogih drugih ostavio ljubavni kanconijer, zbirku pobožnih i šaljivih (poklad-nih) pjesama, te da je bio marljiv pisac poslanica i neumorni organi-zator međusobnih dodira književni-ka.
Hvarkinja Martina Benetovića odražava različite puteve kojima je išla i sazrijevala renesansna kome-dija. Hvarski autor dobro je pozna-vao renesansnu učenu komediju. Temeljne okvire za svoje djelo na-šao je Benetović, dakle, u scenskoj tradiciji Dubrovnika i Italije i u suvremenim scenskim karnevalskim očitovanjima. Kao malo koje djelo iz starije hrvatske književnosti Hvarkinja je ispunjena domaćim shvaćanjima, domaćim hvarskim odnosima i nazorima.
Junije Palmotić rođen je 1607 u vlasteoskoj dubrovačkoj obitelji i nakon što je u dvadesetoj godini primljen u Veliko vijeće, čitav je život, sve do smrti, obavljao razli-čite državne službe. Književnošću se počeo baviti u mladim danima ističući se odmah kao vješt verzifi kator i improvizator. Posjedujući izrazite sposobnosti da lako i brzo niže stihove, u toku nekoliko dece nija snabdjevao je potrebnim reper-toarom omladinske kazališne druži-ne (Isprazní, Smeteni, Orlovi) u Du brovniku. Na taj način, u prvoj po lovicí 17. stoljeća, u potpunoj pre vlasti melodrame, nastavljajući ne posredno na rad I. Gundulića, vršio je u rodnom gradu istu onu ulogu koju je sto godina prije u renesan-snom Dubrovniku imao Marin Dr žić.