Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Životinjsko carstvo: Preživači, broj 3
NAPOMENA: ŠARANO BOJICOM PO DVA LISTA, VIDI SLIKE
DRUGO KOLO Preživače čini skupina sisavaca iz reda kopitara parnoprstaša. Tijelo im je prekriveno tankom kožom koja je obrasla gustom dlakom različite boje. Zubalo im je nepotpuno, većinom je umje-sto gornjih sjekutića i očnjaka izrasla hrskavič-na ploča u koju udara šest koso položenih sje kutića donje čeljusti. Sa svake strane čeljusti nalazi se po šest kutnjaka. Kod mnogih su vrs-ta dobro razvijeni rogovi i rogovlje, a duge noge omogućavaju im brzo kretanje. Pri tome im se tijelo upire u treći i četvrti prst koji su dobro razvijeni i presvučeni čvrstim papkom. Drugi i peti prst su zakržljali, a kod nekih i potpuno iš-čezli. Kosti nogu srasle su u cjevanicu. Želudac im je pregrađen u tri (deve i patuljasti moškav-ci) ili u četiri odjeljka: burag, kapura, književci i sirište. U burag ulazi sažvakana hrana iz jed njaka. Tu se hrana djelovanjem vode, mikro-organizama i fermenata smekša, pa polako ula-zi u mrežasto nabranu kapuru gdje se između nabora stvaraju malene kuglice koje se vraćaju u usta. Tu se hrana temeljito sažvače i izmiješa sa slinom, pa se između dva nabora, koji duž jednjaka prave rave žlijeb, spušta u knjižavce, gdje se još više usitni, a zatim odlazi u sirište. Najveći dio preživača čini skupinu pravih preži vača od kojih se neke vrste ubrajaju u najkoris-nije domaće životinje. Njihova je golema pred nost u sposobnosti preživanja i u svojstvu njihova organizma da u hrani iskoristi biljnu celulozu, što ostali kralježnjaci ne mogu, budući da ne stvaraju enzime, organske tvari sposobne da ubrzaju proces razgrađivanja celuloze. Ne-dostatak enzima nadomješten je u preživača su-radnjom mnogobrojnih mikroorganizama koji žive u njihovu buragu. Ti mikroorganizmi ras-tvaraju celulozu biljnih vlakana obavljajući znatan dio probavnog procesa. S pomoću raspa-dnih proizvoda, od celuloze i dušikovih spojeva proizvode bjelančevine. Mikroorganizmi se u povoljnim okolnostima tako obilno množe da iz buraga preživanjem masovno dospijevaju u si-rište, gdje budu probavljeni. Na taj način pre-živači namiruju veliki dio potrebe za bjelanče-vinama pretvarajući biljna vlakna, za čovjeka potpuno nevrijedne oblike hrane, u vrlo vrijed-ne bjelančevine kojima su bogati mlijeko i meso. Podijelivši preživače prema rogovima, razlikuje-mo dvije grupe: šupljoroge i punoroge preživače. U šupljoroge preživače spadaju životinje kojima su rogovi od rožnate ljuske što se nikada ne ob-navlja nego raste usporedo s rastom tijela. Ro-gove imaju i ženke i mužjaci. Supljorogi su preživači čovjeku mnogo važniji od ostalih pre-živača. Među njima su naši preci odabrali naj-važnije domaće životinje od kojih se dobivali redovnu hranu i tkaninu za odjeću. U ovoj sli-kovnici prikazani su kozorog, divokoza, gazela i impala. Kod punorogih preživača rogovi su smješteni na čeonoj kosti, a sastoje se od čvrste koštane mase. Nose ih uglavnom samo mužjaci. Ove ži-votinje svake godine u veljači odbacuju rogove koji im do lipnja nanovo izrastu. U početku su rogovi šiljati, ali s godinama sve se više razgra-njuju, jer kod mladih životinja iz glavnog roga svake godine izbija po jedan parožek. Broj pa-rožaka u pojedinih vrsta je različit. Od punorogih preživača u ovoj slikovnici pred-stavljamo jelena. I među preživačima ima oblika koje kao da ne možemo više dovesti u vezu sa životinjama koje danas žive, pa nas podsjećaju na fantastična bi-ća iz davnih razdoblja u razvoju Zemlje. Jedna od takvih životinja je žirafa. Ona je zajedno s okapijem predstavnik sisavaca preživača iz po-rodice žirafa.