Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti

Name: Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti
SKU: x70-15
Price: 12 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: x70-15

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	Stjepan Betlheim
Uvez	Tvrdi
Izdavač	Izdanja Antibarbarus
Biblioteka	Margines
Godina izdavanja	2006
Stranica	419
Stanje	Rabljeno / Odlično očuvano 10/10

12,00 €

Cijena 10.09.2026: 12,00 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 1,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti

Stjepan Betlheim rođen je 1898. godine u Zagrebu. Njegovo ime vezuje se uz same početke psihoterapije/psihoanalize u nas. Nakon završenog studija medicine, psihijatrije i psihoanalize u Grazu, Beču, Parizu, Ziirichu i Berlinu, vraća se u Zagreb 1928. godine, gdje prenosi i primjenjuje stečena znanja u liječenju neurotičnih pacijenata i radi na popularizaciji psihoanalize. Iza drugog svjetskog rata osniva Psihoterapijski odjel na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu i vodi kolegij Medicinske psihologije. Umro je u Zagrebu 1970. godine. Ova monografija sadrži njegove radove, pisma i druge dokumente.

Monografija Stjepan Betlheim Radovi, pisma, dokumenti sadrži pet tematskih cjelina.

Eduard Klain, učenik Stjepana Betlheima, uvodi u monografiju svojim prisjećanjima i referira se kritički na izabrane članke. On ilustrira vrijeme i atmosferu razvoja psihoterapije i psihoanalize u gotovo pedesetogodišnjem razdoblju.

U "Sjećanjima", Eugenija Cividini-Stranić opisuje svoj odnos s profesorom Betlheimom, koji zrcali kako njezin osobni razvoj kao psihoterapeuta tako i razvoj psihoterapije.

Slijedi izbor članaka iz obimnog opusa Stjepana Betlheima. Iako su pisani prije nekoliko desetljeća i odražavaju tadašnje znanstvene spoznaje o funkcioniranju ljudske psihe, većina tih postavki vrijedi i danas. U izboru članaka predstavljeni su radovi koji će reprezentirati različita područja Betlheimova djelovanja, od najranijih radova iz neurologije do psihoterapijskih tehnika (hipnoze, grupne psihoterapije, analize snova u različitim tehnikama, kliničke slike neuroza prožete psihoanalitičkim spoznajama). Popularizacija psihoanalize također je u centru njegova zanimanja. Dio radova obrađuje organizaciju zdravstvene službe, ulogu liječnika primarne zaštite, organizaciju psihoterapijskog rada, od Psihoterapijskog odjela do Centra za mentalno zdravlje.

Stjepan Betlheim odrastao je u bilingvalnom okruženju što se vidi i u ovim tekstovima. Da bi radovi bili ujednačeni, budući da su nastali u rasponu od pedeset godina i prije objavljivanja nisu bili lektorirani, urednice izdanja napravile su male korekcije da bi postali čitljiviji, očekujući da će lektorske intervencije sačuvati autorove misli i stil.

Potvrde i pisma koja su preživjela, zalutala u knjigama, ladicama, u starom vojničkom sanduku, slučajno su otkrivana. Sanduk je sadržavao gomilu razbacanih poštanskih maraka koje je Betlheim 'neuredno' skupljao, razglednice i pisma psihoanalitičara (Karla Abrahama, Paula Schildera, Helene Deutsch), kao i ona koja su otkrivala njegove prijateljske i emocionalne veze te odnose u obitelji. Po nađenom materijalu čini se da se u nj ništa nije unosilo od 1949. godine, kad se Stjepan Betlheim s obitelji uselio u stan u Ulici kralja Zvonimira 26.

Izborom pisama željelo se približiti i vrijeme i ljude čije je mjesto u svijetu psihoterapije i psihoanalize poznato od prvih dana. Važno je i zanimljivo dopisivanje s Edith Jacobson, jer u njezinim pismima iščitavamo oživljavanje i rast staroga prijateljstva. Iz tih pisama saznajemo o dilemama, nesigurnostima, putovima u istraživanju određenih fenomena, ali i o sudbini zajedničkih kolega.

Na kraju slijedi i bibliografija Betlheimovih radova.