Hrvatska kemija u 20. stoljeću - Ljudi i događaji Snježana Paušek-Baždar

Name: Hrvatska kemija u 20. stoljeću - Ljudi i događaji Snježana Paušek-Baždar
SKU: x14-138
Price: 22 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: x14-138

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	Snježana Paušek-Baždar
Uvez	Tvrdi
Izdavač	HAZU / Školska knjiga
Godina izdavanja	2014
Stranica	330
Stanje	Rabljeno / Odlično očuvano 10/10

22,00 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 2,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Hrvatska kemija u 20. stoljeću - Ljudi i događaji Snježana Paušek-Baždar

Školska knjiga prepoznala je nacionalnu važnost objavljivanja rukopisa članova HAZU jer do sada nije postojao nijedan cjeloviti pregled razvoja hrvatske kemije u 20. stoljeću. Knjiga prikazuje bitne osobe, događaje, institucije i časopise koji su utjecali na razvoj kemije u Hrvata, s naglaskom na Zagreb i Sveučilište u Zagrebu od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Ovo je djelo nastalo nakon serije članaka autora o ljudima i događajima u hrvatskoj kemiji, koji su objavljivani ponajviše u časopisu Kemija u industriji, ali i drugdje, i koji su navedeni u popisu literature. Hrvatska se kemija u 20. stoljeću nalazila u pet različitih državnih sustava. Naravno da se u takvim političkim često nepovoljnim uvjetima kemija, a i cijela hrvatska znanost, nalazila na sporednom kolosijeku jer je uvijek najprije trebalo rješavati pitanja o kojima je ovisio opstanak Hrvatske. Ipak, u tim vremenima nesklonima znanosti uvijek su se našli pojedinci koji su radili samoprijegorno i prenosili baklju znanja na sljedeću generaciju. Tako se može reći da su unatoč svemu i hrvatska znanost i hrvatska kemija od početka do kraja 20. stoljeća stalno u uzlaznoj putanji iako je svaka od navedenih političkih promjena donosila kraći ili dulji zastoj. Djelo je strukturirano na sljedeći način: nakon poglavlja o hrvatskoj kemiji u 19. stoljeću donosi se prikaz razvoja i stagnacije hrvatske kemije u pet različitih državnih uređenja, od kojih su četiri bila Hrvatskoj nenaklonjena pa je u tek u posljednjem, u Republici Hrvatskoj, hrvatski puk mogao slobodnije disati. Nakon tih pet poglavlja slijede četiri poglavlja u kojima je prikazan razvoj kemijskih udruženja i kemijskih časopisa u 20. stoljeću, Skupove hrvatskih kemičara i kemijskih inženjera, Odjel za prirodoslovlje Matice hrvatske, koji je igrao i igra važnu ulogu u promidžbi hrvatske znanosti svojim časopisom Prirodoslovlje i godišnjim skupovima Hrvatski prirodoslovci te zadnje poglavlje o kemičarima u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Knjiga završava kratkim životopisima istaknutijih hrvatskih kemičara s kraja 19. i u 20. stoljeću. Ova je knjiga vrijedan doprinos povijesti znanosti, ponajprije kemije u Hrvatskoj.