Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad:
53,00 €
Povijest hrvatskog naroda Trpimir Macan
Svaki čovjek doživi lijepih i ružnih časova, radosnih i žalosnih dana. Svatko od nas obavlja nekakav posao, ima prijatelje, roditelje, braću i rodbinu. Svi mi imamo svoje uspomene, svoj život. Naše uspomene, naš prošli život, naša su povijest. Jednako i svaki narod ima svoje uspomene, svoju povijest. Nema naroda bez povijesti, kao što nema ni razumna čovjeka bez uspomena. I kao što svaki čovjek rado priča o svojim uspomenama, tako i svaki narod rado čita o svojoj povijesti. Naš se narod zove hrvatski narod, naša domovina i država Hrvatska, a mi Hrvati. Svi mi pripadamo tom narodu jer su nas stoljećima povezivali isti običaji, isti hrvatski jezik i zajednički život i jer danas živimo i radimo u zajed-nici na svojoj zemlji. Hrvatski narod danas živi u SFR Jugoslaviji. Osim u SR Hrvatskoj gdje živi golema većina od približno 4 milijuna Hrvata mnogo ih ima u SR Bosni i Hercegovini, SR Srbiji i SR Crnoj Gori. To znači da su Hrvati i Međimurci i Gorani, Podravci i Baranjci, Dubrovčani i Zagrepčani, Zagorci i Istrani, Dal-matinci i Slavonci, Srijemci i Ličani. To znači da Hrvata ima i Bošnjaka i Her-cegovaca, Bokelja i Bačana. Svi su oni dijelovi hrvatskog naroda sa zajedničkom prošlosti i sa zajedničkom današnjicom koju dijele u našoj socijalističkoj do-movini s bratskim slovenskim, srpskim, crnogorskim i makedonskim narodom, Muslimanima i drugim narodnosnim skupinama. Mnogo Hrvata živi i izvan domovine, u inozemstvu. Ima ih u Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Austriji, a osobito u Zapadnoj Njemačkoj, Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji. Zbog toga ne pišem povijest SR Hrvatske, nego želim prikazati povijest hrvatskog naroda i cjelovitije zahvatiti njegovu prošlost, što nikako ne bi bilo moguće ako bih pisao samo povijest područja koje danas obuhvaća SR Hrvatska. U pisanju ovog pregleda služio sam se radovima mnogih hrvatskih povjes-ničara, ali i djelima drugih poznatih istraživača naše prošlosti. U tome su mi najviše pomogli rezultati Vj. Klaića, F. Šišića, G. Novaka, M. Barade, J. Šidaka, J. Horvata, R. Horvata, K. Jirečeka, M. Dinića, J. Tadića, S. Cirkovića, L. Katića, B. Grajenauera, N. Klaić, M. Rojnića, M. Kombola, K. Krstića, C. Fiskovića, M. Preloga, I. Bacha, B. Durdeva, N. Filipovića, H. Kreševljakovića, H. Sabanovića, a i mnogih drugih povjesničara umjetnosti i znanosti. Ovaj pregled donekle je pionirski rad i po načinu pisanja i po razdoblju koje obuhvaća; stoga ima nedostataka, koji će se uz dobru volju i suradnju kritike i svih ljubitelja hrvatske povijesti ukloniti. S tim mislima prepuštam ga čitateljima, napose najmlađim, jer sam ga pisao s ljubavlju prema njima i njihovoj i svojoj starini. U Zagrebu, 2. rujna 1971.