Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica Aleksandar Flaker
Šifra: x130-2
Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan
Autor
Aleksandar Flaker
Uvez
Meki
Izdavač
Školska knjiga
Biblioteka
Suvremena misao
Godina izdavanja
1982
Stranica
375
Stanje
Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10
8,00 €
Proizvod trenutno nije dostupan
Hvala. Na upisanu e-mail adresu dobiti ćete obavijest kada proizvod ponovno postane dostupan.
Greška! Provjerite unesene podatke.
Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica Aleksandar Flaker
Knjiga koja se nalazi pred čitateljima, Poetika osporavanja – avangarda i književna ljevica, temelji se na načelima poredbenog proučavanja književnosti bez kojega se ne može zamisliti suvremeni studij književnih tekstova. Uvodna riječ Poetika osporavanja nije pojmovno precizan naslov. Pa ipak, on označava temeljnu značajku tekstova koji pripadaju antiformativnoj stilskoj formaciji temi ove knjige. Taj naslov obuhvaća i drugo područje koje se prirodno vezuje za pitanja što ih postavljamo kad istražujemo avangardu: književnu ljevicu. Autentična ljevica izrasla je, naime, iz ospora- vanja građanskog društva, prihvatila je, u stanovito vrijeme, patos estetskog prevrednovanja, svojstven avangardnim strukturama, a u času kad je istakla afirmativna načela u odnosu prema novim društvenim strukturama zapravo je prestala biti lijevom književnošću«, pa makar nastupala pod socijalistič kim imenom.
Svoje sam tumačenje avangarde kao književnopovijesne kategorije dao na više mjesta. Skicirano je u Stilskim formaci jama (Zagreb, 1976), a prošireno u tekstovima o Ruskoj avan gardi, koji će uskoro biti pristupačni čitaocu i u zasebnoj knjizi. U ovoj knjizi to je tumačenje dobilo neke polemičke naglaske, a vezuje se i za razmatranje odnosa avangardnih tekstova prema bližoj i udaljenijoj tradiciji.
Dio je knjige posvećen avangardi u hrvatskoj književnosti i pojedinim pitanjima koja se vezuju za književne i umjetničke koncepcije u biti avangardnih utemeljitelja jugoslavenske književne ljevice: Krleže i Cesarca. Na kraju tog dijela pojavljuje se i sažet historijat hrvatske ljevice, koja se, očito, ne može izdvajati iz općeg evropskog književnog kretanja. Kako upravo s toga gledišta tek očekujemo preciznije odgovore, a ni sama gra-da u nas nije dolično obradena, prilog toj problematici valja shvatiti samo kao nacrt za sustavno proučavanje izvan polemičkih aktualizacija kojima u nas obiluje pisanje o pitanjima lijeve književnosti.
Treći je dio knjige posvećen istraživanju tekstova od kojih su neki za proučavanje avangarde prividno rubni. Pažljivi će čitalac primijetiti kako su me i u tom dijelu više zanimali povijesni procesi unutar pojedinih književnih vrsta nego statičke interpretacije pojedinih tekstova.