Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću Svezak II Miroslav Bertoša

Name: Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću Svezak II Miroslav Bertoša
SKU: x144-169
Price: 12 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: x144-169

Dostupnost artikla: Artikl nije dostupan

Autor	Miroslav Bertoša
Uvez	Meki s klapnom
Izdavač	Istarska naklada
Godina izdavanja	1986
Stranica	515
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

12,00 €

Proizvod trenutno nije dostupan

Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću Svezak II Miroslav Bertoša

Društvene strukture, populacija, gospodarstvo

Premda su sva razmatranja o mletačkoj Pokrajini Istri u XVI., XVII, a djelomice i XVIII. stoljeću, objavljena u dva toma, tematski i vremenski isprepletena i međusobno najuže povezana, tekstovi druge knjige još se više udaljuju od događajnice i usmjeravaju prema povijesti društvenih struktura i njihovim preobražajima u dugome trajanju. Ocrtana slika istarskoga Cinquecenta i Seicenta teži, dakle, da od povijesti društva prijeđe na društvenu povijest. Razmatrano je nekoliko tematskih sklopova - od velike socijalno-demografske krize, njezinih uzroka i posljedica na urbani i ruralni razvoj do velikih kolonizacijskih nastojanja i gospodarsko-društvenih transformacija ; dotaknuto je i pitanje povijesti "kolektivne svijesti", odnosno "povijesti mentaliteta". Specifični razvoj istarskih društvenih struktura varirao je između malih uspona i velikih padova ; stagnacija je njegovo glavno obilježje tijekom XVI., XVII., pa i XVIII. stoljeća. Isključivo etnički antagonizam, unatoč velikim promjenama, tada se još nije pojavio, premda se katkada poklapa s drugim akutnim antagonizmima: onima koji nastaju na temelju podjele rada i odnosa starosjeditelj-došljak. Manifestacije te pojave ogledaju se u obliku sukoba gospodarskih interesa i različitih mentaliteta, zbog čega je to razdoblje obilježeno oštrim oscilacijama između etnocentrizma i suživota (convivenze). Procesi akulturacije, tako karakteristični za etnički miješana područja, prisutni su i u mletačkom dijelu Istre, iako nisu tako snažni da bi poremetili ravnotežje između dva kulturna kruga: gradskog (pretežito talijanskog) i seoskog (pretežito hrvatskog).