Duhovne izreke Kahlil Gibran

Name: Duhovne izreke Kahlil Gibran
SKU: x115-16
Price: 5 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

Šifra: x115-16

Dostupnost artikla: Artikl je dostupan

Autor	Kahlil Gibran
Uvez	Meki s klapnom
Izdavač	Grafos, Beograd
Biblioteka	Horizonti
Godina izdavanja	1987
Stranica	77
Stanje	Rabljeno / Vrlo dobro očuvano 9/10

5,00 €

Dodaj u košaricu

Odabrana opcija trenutno nije dostupna

Rok isporuke: Odmah

Cijena dostave: 1,00 €

Besplatna dostava (Hrvatska) za narudžbe iznad: 53,00 €

Duhovne izreke Kahlil Gibran

Zbirka kratkih, poetskih mudrosti i filozofskih razmišljanja o životu, ljubavi, duši, slobodi i duhovnosti. Gibran suptilno spaja istočnjačku mistiku i zapadnjačku filozofiju u lirskim, dubokim izrekama koje potiču na traženje unutarnje istine.

Duhovne izreke je naslov pod kojim su u srpskom izdanju objavljene zbirke kratkih aforizama i poetskih mudrosti Khalila Gibrana (1883.–1931.), libanonsko-američkog pjesnika, filozofa i umjetnika. Radi o kompilaciji iz djela Sand and Foam (Pijesak i pjena, 1926.) i The Forerunner (1920.), gdje Gibran piše kratke, parabolične izreke pune duhovne dubine.

Gibran istražuje teme kao što su prolaznost života („Ja sam zauvijek hodajući između pijeska i pjene...“), ljubav (kao sloboda i vezivanje), duša i tijelo, smrt kao prijelaz, religija izvan dogmi, samoća, sreća i istina. Mnoge izreke imaju mistični, sufički prizvuk, inspiriran libanonskom kršćanskom i istočnjačkom tradicijom, ali univerzalne su i bez religijske uskogrudnosti.

Primjeri tipičnih izreka: „Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu.“ ili „Ako voliš nekoga, pusti ga da ode...“ (slično poznatim citatima iz Proroka). Stil je lirski, poetski, kratak i dubok – svaka izreka može se čitati kao meditacija ili inspiracija za dan.

U Jugoslaviji 1980-ih bila je popularna u džepnim izdanjima, dio Gibranovog opusa (uz Proroka, Slomljena krila, Glasnik) koji je utjecao na generacije tražeći duhovnost izvan institucija. Knjiga je mala, ali snažna – potiče na razmišljanje o smislu života, bez patetike, već s tihom mudrošću.