Name: ABC ribnjačarstva Antalfi Antal, Tölg Istvan
SKU: X19-30
Price: 13.27 EUR
Availability: InStock
Rating: 5 (100 reviews)

ABC ribnjačarstva Antalfi Antal, Tölg Istvan

ABC ribnjačarstva daje osnovne pojmove o ribnjačarstvu, počevši od razmnožavanja riba, pa sve do prerade. U isto vrijeme pruža korisna saznanja stručnim ribarskim radnicima sve do inženjera ribarstva. Tekst knjige prate 81 crtež i 80 slika.

Tek je prošlo nepunih šest godina od štampanja „Priručnika za slatkovodno ribarstvo“. To prvo domaće djelo iz područja slatkovodnog ribarstva je svesrdno prihvaćeno od ribarske čitalačke publike i ribarskih stručnjaka. On je postao dragocjen pomoćnik studentu, ribarskom stručnjaku praktičaru, kao i onom u zavodu i institutu.

Poslovno udruženje slatkovodnog ribarstva Jugoslavije sada pokreće inicijativu za prijevod i tiskanje jednog stranog djela: „ABC ribnjačarstva“ od mađarskih autora Antala Antalfija i Ištvana Tölga, a u izdanju „Glasa Slavonije“ iz Osijeka.

Ovoj odluci nije prethodilo mnogo dogovaranja i dilema. To nije zbog toga što bi naš „Priručnik“ već zastario, već što se pojavila u stručnoj ribarskoj literaturi nova kvalitetna knjiga o ribarstvu, napose o ribnjačarstvu. Nju su izdali naši susjedi Mađari, čije je ribnjačarstvo bilo preteča i učitelj našem, klima i ostali uvjeti slični, ribnjaci i tehnologija po istom sistemu, a napredak ribnjačarstva posljednjih godina vrlo zapažen i u evropskim razmjerima. Nju su napisali vrsni stručnjaci i praktičari, znanci i prijatelji jugoslavenskih ribnjačara — Antal Antalfi i Ištvan Tölg. Eto, to je razlog što smo se odlučili da prevedemo ovu knjigu na hrvatskosrpski, odnosno srpskohrvatski jezik i tako je približimo našim čitaocima i ribarskim stručnjacima.
U daljem tekstu želimo da ukratko prikažemo sadržaj knjige, upozorimo na njenu vrijednost, na najvrednija poglavlja za našu praksu i na neke terminološke i druge razlike koje smo primijetili, a smatramo da je potrebno na njih ukazati radi boljeg razumijevanja i usvajanja teoretskih i praktičnih znanja iz ove knjige.

Ponajprije nešto o naslovu knjige. Pošto knjiga u cijelom jednom poglavlju opširno opisuje ribarsko privređivanje u otvorenim vodama, prema našim shvaćanjima bolje bi odgovarao naslov „ABC slatkovodnog ribarstva“. Ta primjedba nije nikakva kritika, nego više upozorenje čitaocima, da se zapravo radi o kompleksnom slatkovodnom ribarstvu.

Sadržaj je knjige dakle, obuhvatio sve što sadržava pojam „ribnjačarstva“, još i više. Autori, i sami veliki praktičari, pisali su knjigu za praksu. Iz nje se može naučiti sve što praktičaru treba pri radu i rukovođenju tehnološkim procesom. Tom ocjenom ne mislimo umanjiti njenu teoretsko-naučnu vrijednost. Svakako treba dodati da je to knjiga o mađarskom ribnjačarstvu, o mađarskim uvjetima. To treba svaki jugoslavenski čitalac imati na umu kad se njome služi, kad je uzima u pomoć pri svom praktičnom radu.

Bili smo ispočetka u dilemi da li da se prevodi poglavlje „Povijest mađarskog ribarstva“ kao i veliki broj tabela, gdje su prikazani čisto mađarski postupci i normativi. Odlučili smo da to obavezno mora ući u naš prijevod iz dva razloga: bez toga bi prijevod bio krnj, a i čitaoci bi bili prikraćeni što ne bi upoznali razvoj i pravo stanje mađarskog ribnjačarstva, što se može vrlo korisno primijeniti na naše prilike.

Smatramo da je za naše čitaoce najvrednije poglavlje o biljojednim ribama i kombiniranom uzgoju u ribnjačarstvu, iz razloga što tako opširno i precizno nemamo opisano u našoj literaturi, a to je budućnost i osnova napretka i našeg ribnjačarstva.

Podjela riba prema ekonomskog značenju svakako ne odgovara, ili bar ne u potpunosti, našim uvjetima. Svakako da bi karas i američki patuljasti som u nas promijenili mjesto u tabeli vrednovanja. Američki patuljasti som postao je, naime, vrlo tražena riba u izvozu i njegovo značenje će sve više rasti.

Kategorije ribljeg mlađa pri uzgoju kod nas se drugačije zovu, odnosno nemamo preciznih naziva, pa ih je prevodilac u suradnji s ribarskim stručnjacima zapravo morao izmišljati. Smatramo da je mladunac adekvatni izraz mađarskom originalu, da je za nas prihvatljiv i da ga treba udomaćiti u našoj stručnoj praksi i literaturi. Također ni kategoriziranje ribnjaka za uzgoj mlađa nije adekvatno našoj raspodjeli i tu bi eventualno moglo doći do nerazumijevanja teksta. Kod nas, u punosistemnom ribnjaku precizno razlikujemo: matičnjake, predgrijališta, mrijestilišta, preduzgojilišta (rastilišta), uzgojilišta, tovilnjake i zimnjake.

Prema sistemu uzgoja konzumne ribe, Mađari razlikuju ribnjake s jednogodišnjim i dvogodišnjim pogonom, a u nas razlikujemo sistem uzgoja u dvogodišnjem pogonu, kad se nasađuje jednogodišnji mlađ za uzgoj dvogodišnjeg šarana za konzum, a trogodišnji pogon smatramo kad dvogodišnji mlađ nasađujemo za uzgoj trogodišnje konzumne ribe.

Kod hranidbe ribe autori precizno razlikuju krmivo od hrane, što u nas nije uvijek slučaj. Umjesto relativnog hranidbenog koeficijenta, u nas skraćeno HK, oni govore o relativnoj konverziji, a iskazuju je brojem dok se u nas izraz konverzija više upotrebljava kod ishrane drugih domaćih životinja i izražava se u postotku iskoristljivosti krmiva.

Relativnu konverziju izračunavaju tako da pohranjeno krmivo svecu na škrobnu vrijednost i podijele s ukupnim prirastom. Računaju s prosječnom konverzijom od 1,8. To je možda i ispravniji način računanja nego naš ali se taj podatak teško uspoređuje s evropskim podacima, jer većina računa kao mi.

Optimalno iskorištavanje ribnjaka putem kombiniranog nasađivanja i riba sveždera — biljojeda i grabljivica jest crvena nit koja se provlači kroz knjigu. Na svakom koraku tu tehnologiju ističu, propagiraju je i majstorski je prezentiraju u knjizi. Međutim, ističu također da je kombinirano nasleđivanje i optimalno iskorištavanje ribnjaka moderno ribnjačarstvo koje zahtijeva visokostručne kadrove i samo takvi mogu to razumjeti i savladati.

S optimalnim iskorištavanjem ribnjaka povezali su kontinuirano snabdijevanje tržišta ribom, bez kojega, po njihovom mišljenju, nema ni napretka u proizvodnji, odnosno jedno drugo potiče i gura naprijed. Taj problem postaje i naš osnovni problem pa će nam rješenja i upute iz knjige vrlo dobro doći.

U procjeni proizvodnosti i kategoriziranja mađarskih ribnjaka, u ribnjake niske proizvodnosti svrstavaju one s maksimalnim prinosom do 1600 kg/ha, a u odlične — iznad 4000 kg/ha. Ti podaci mora da nam mnogo kažu i treba da se zamislimo nad našim prosječnim prinosom i našim iskorištavanjem ribnjačarskih površina.

U opisu tehnološkog procesa proizvodnje ribe autori su precizni i obilato se služe svojim velikim iskustvom. Ističemo njihovu misao da je „velika sramota“ za ribnjačara, ako mu se procjena proizvodnje razlikuje za više od 5 do 10% od ostvarenja. Ako tako pišu, možemo pretpostavljati da se u praksi kod njih krive procjene rijetko dešavaju. A što znače realne procjene i realno planiranje, to nije potrebno naglašavati.

Tako ćemo, dragi čitaoci, dobiti još jednog dragocjenog pomoćnika i vjernog suputnika u našem teškom, ali plemenitom i interesantnom poslu — uzgoju ribe. Njegovo je ime „ABC Ribnjačarstva“.

NAPOMENA: vidljivi tragovi korištenja na korici

Autor	Antalfi Antal, Tolg Istvan
Uvez	Meki s klapnom
Izdavač	Glas Slavonije
Godina izdavanja	1974
Stranica	248
Stanje	Dobro 8/10

ABC ribnjačarstva Antalfi Antal, Tölg Istvan

Više od istog autora

DREVNI EGIPAT Joann Fletcher

Vrt – velika ilustrirana enciklopedija

Slične knjige koje bi vam se mogle svidjeti

U VITEZA KRUNICA knjiga 2 Gordana Turić

U VITEZA KRUNICA knjiga 1 Gordana Turić

FOTOMONOGRAFIJA OSRH VOJSKA POBJEDNIKA S PONOSOM U BUDUĆNOST

OD BRANITELJA DOMOVINE DO ČUVARA SVJETSKOG MIRA

Proizvođači:

Kategorije: